Istraživački interes joj je u području dobrobiti djece i mladih, roditeljskih ponašanja i prevencije problematičnih ponašanja, posebno vezanih uz korištenje uređaja digitalne tehnologije i interneta.

Do sada je objavila 11 znanstvenih radova, a još dva su u postupku objavljivanja te jedan u postupku recenzije. Sudjelovala je s izlaganjima na 35 domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Radila je kao suradnica na devet znanstvenih projekata, od čega su dva projekta Instituta Pilar, tri projekta u suradnji s gospodarstvom, tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave, civilnim sektorima i nevladinim udrugama, dva projekta financirana od strane Europskog socijalnog fonda, jedan projekt Hrvatskog katoličkog sveučilišta i jedan projekt Hrvatske zaklade za znanost.

Kao vanjska suradnica, sudjeluje u izvedbi nastave na nekoliko predmeta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Sudjelovala je i u organizaciji pet domaćih i međunarodnih znanstveno-stručnih skupova, kao i uredništvu jednog zbornika. Članica je Hrvatske psihološke komore, Europske asocijacije za istraživanja s adolescentima (engl. The European Association for Research on Adolescence, EARA) i Odbora za osiguravanje kvalitete na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Maja Kućar, mag. psych, asistentica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar

Od 2019. do 2021. radila je kao stručni suradnik psiholog u dvije strukovne srednje škole, pritom je od 2020. godine vanjski suradnik pri Fakultetu organizacije i informatike. Na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar radi od 2022. godine. Na Institutu je član istraživačkog tima projekta CHILD-WELL (HRZZ) koji proučava dobrobit djece u kontekstu obitelj te projekta TEEN-WELL, usmjerenog na dobrobit djece u periodu adolescencije.

Studentica je treće godine doktorskog studija pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a u doktorskom se istraživanju bavi povezanošću različitih mjera korištenja pametnog telefona i izvršnih funkcija u djece osnovnoškolske dobi.

Članica je i COST projekta TraFaDy (Transnational Family Dynamics in Europe), točnije radnih skupina usmjerenih na proučavanje dobrobiti transnacionalnih obitelji diljem Europe te metodologijom istraživanja u tom području.

Radi i kao vanjski suradnik – predavač na Sveučilištu Sjever, uključena je u izvođenje nastave na dva kolegija vezana za psihički razvoj čovjeka i psihologiju obrazovanja.

Samostalno ili u koautorstvu objavila je pet znanstvenih radova te je prezentirala na 20-ak znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Kontinuirano se usavršava i pohađa radionice iz područja statističke obrade podataka. Članica je Hrvatske psihološke komore.

Prof. dr. sc. Marija Heffer, redovni profesor u trajnom izboru

Od 1990. do 2011. bila je zaposlena na Medicinskom fakultetu u Zagrebu u svojstvu asistenta na Zavodu za kemiju i biokemiju, a zatim u svojstvu poslijedoktoranta i docenta na Zavodu za biologiju. Od 1998. radi na Medicinskom fakultetu u Osijeku gdje predaje predmete Medicinska biologija, Temelji neuroznanosti i Medicinska genetika. Od 2002. predsjednica je Katedre za medicinsku biologiju i genetiku Medicinskog fakulteta gdje je osnovala Laboratorij za neurobiologiju. Od 2016. profesor je u trajnom izboru (Biomedicina i zdravstvo, Temeljne medicinske znanosti, grana Neuroznanost i grana Genetika, genomika, proteomika čovjeka) Sveučilišta J. J. Strossmayer Osijek.

U više navrata bila je na usavršavanju na međunarodnim institucijama kao što su Johns Hopkins School of Medicine, Baltimore, USA (poslijedoktorski studij) i School of Medicine Yale, New Haven, Connecticut, USA (gostujući znanstvenik).

Vodila je više domaćih projekata: 6 institucijskih, 1 sveučilišni, 2 projekta Hrvatske zaklade za znanost (IP-09-2014 i projekt razvoja karijere mladog znanstvenika), 3 projekta Ministarstva znanosti, prosvjete i športa Republike Hrvatske. Bila je voditelj 2 RECOOP–Cedars-Sinai projekta za znanstvenike seniore te je surađivala na još 4. Suradnik je Centra izvrsnosti „Eksperimentalna i klinička istraživanja hipoksijsko-ishemijskog oštećenja mozga u perinatalnoj i odrasloj dobi.“ (financiran iz Europskog fonda, KK.01.1.1.01.0007) Hrvatskog instituta za istraživanje mozga.

Dobitnica je Godišnje državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti u području biomedicine i zdravstva Republike Hrvatske za 2016. godinu. Član je Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju, Hrvatskog društva za humanu genetiku i CroLassa društva. Redovni je član Akademija medicinskih znanosti od 2018. i tajnica Hrvatskog društva za neuroznanost od 2022.

Znanstveni interes joj je neurokemija lipida u razvoju i neurodegeneraciji mozga. U posljednjih 5 godina objavila je 44 znanstvena rada citiranim u međunarodnim bazama i bila organizator više znanstvenih skupova. Pod njenim vodstvom do sada je obranjeno 14 doktorata. Surađivala je na pisanju dva srednjoškolska udžbenika iz biologije namijenjenim 2. i 3. razredu ginazije, više izdanja prijevoda sveučilišnog udžbenika „Stanica – molekularni pristup‘ (Cooper i Hausman), te bila urednik prijevoda udžbenika Neuroznanost (Purves i sur.).

Od 2002. glavni je organizator manifestacije Tjedna mozga za Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku te voditelj 4 projekta popularizacije znanosti za Osječko-baranjsku županiju.

Izv. prof. dr. sc. Marina Merkaš

Suradnica na projektu, izv. prof. Marina Merkaš, zaposlena je na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta od 2014. godine.

Područje interesa, rada i istraživačkog djelovanja su joj u grani razvojne psihologije, specifičnije individualne i kontekstualne odrednice razvoja djece, posebice učinci roditeljstva i obiteljske dinamike na razvoj djece i adolescenata te učinci digitalne tehnologije na razvoj djece. Radila je u XVI. gimnaziji u Zagrebu, Klinici za psihijatriju KBC-u Rijeka te Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.

Usavršavala se pohađanjem šest ljetnih i metodoloških škola i radionica, dobitnica je osam stipendija za usavršavanja, te je dio disertacije izradila je na Sveučilištu u Gentu, Belgija. Završila prvi stupanj kognitivno-bihevioralne terapije i posjeduje osnovnu dopusnicu za rad Hrvatske psihološke komore. Sudjelovala je u provedbi 17 projekata financiranih iz različitih izvora (među kojima su UNICEF, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatska zaklada za znanost, Agencija za elektroničke medije, Society for Research on Adolescence, European Union Funds), pri čemu je na dva bila u ulozi voditeljice. Do sada je samostalno ili u koautorstvu objavila preko 30 radova u časopisima, zbornicima radova sa skupova i knjigama te je sudjelovala u izradi dvije monografije i dva znanstvenoistraživačka izvješća. Bila je urednica knjige sažetaka sa skupa, sudjelovala je sa više od 60 priopćenja na domaćim i međunarodnim skupovima te je bila voditeljica i sudionica nekoliko simpozija i okruglih stolova na skupovima.

Od važnijih djelovanja, bila je predsjednice Programskog odbora 1. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Sveučilišnog odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i članica Senata Hrvatskog katoličkog sveučilišta te je jedan od mentora u sklopu SRA COVID-19 Response Team, Society for Research on Adolescent.

Do sada je recenzirala radove za preko 20 domaćih i stranih časopisa, članica je uredništva dvaju časopisa te je članica više stručnih društava među kojima su European Association for Research on Adolescence (EARA), Society for Research on Adolescence (SRA) i European Association for Developmental Psychology (EADP). Od 2007. godine sudjeluje u izvođenju nastave iz razvojne psihologije te mentorstvu diplomskih, specijalističkih i doktorskih radnji te ocjenama i obrana isti na Sveučilištu u Zagrebu, Sveučilištu u Rijeci i Sveučilištu u Ljubljani. Održala je dva pozvana predavanja te je sudjelovala u nizu aktivnosti usmjerenih popularizaciji spoznaja iz područja njezina djelovanja.

Dr. sc. Tihana Brkljačić, znanstvena savjetnica u trajnom izboru

Njeni istraživački interesi su u području pozitivne psihologije s fokusom na efekte korištenja novih tehnologija i ulogu igranja kao odrednica subjektivne dobrobiti pojedinca.

Ima bogato skustvo u provođenju kvantitativnih i kvalitativnih istraživanja, naročito u podruju i konstrukcije i valicacije psihologijskih mjernih instrumenata.

U posljednjih pet godina bila je voditeljica dva, te suradnica na šest znanstveno istraživačkih projekata. Vodila je hrvatsku dionicu međunarodnog projekta A phubbing phenomenon – its predictors and consequences in a cross-cultural perspective (The National Center of Science, Poland, 2018-2019) i domaći projekt Analiza medijskog izvještavanja o problematičnoj uporabi interneta (Institut Pilar, 2019.-2020.). Bila je suradnica na projektima Preventing Smoking, Alcohol and Internet addictions among Children and Adolescents: a Family Oriented Training Approach for Adult Learners and Educators (Erasmus+, 2019.-2022.), Sreća nije u stvarima: uloga medija, roditelja i vršnjaka u oblikovanju materijalizma kod djece (Hrvatsko katoličko sveučilište, 2023.-2023.), Sociopsihološke odrednice i načini ojačanja percepcije rizika zbog klimatskih promjena (Hrvatsko katoličko sveučilište, 2023.-2023.), CHILD-WELL – Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji (HRZZ, 2020.-2024.), CRO-WELL – Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti (HRZZ, 2015.-2019.), Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti u uvjetima pandemije bolesti COVID-19 (Institut Pilar, 2020.-2021.).

Bila je članica programskog odbora tri međunarodna znanstvena skupa te članica uredništva dvaju zbornika i dvije znanstvene knjige vezane uz psihologijske aspekte korištenja digitalnih tehnologija i član Cost akcije A16207 European Network for Problematic Usage of the Internet. Samostalno ili u koautorstvu objavila je 52 znanstvene publikacije, a izlagala je na pedesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.

Članica je Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva.

Dr. sc. Andreja Brajša-Žganec, znanstvena savjetnica u trajnom izboru

Njeni istraživački interesi uključuju istraživanja emocionalne i socijalne kompetencije djece, zaštitnih i rizičnih čimbenika psihosocijalnog razvoj djece i adolescenata, uloga obitelji u dječjem razvoju, dobrobit djece, mladih i obitelji, kvaliteta života u obitelji i školi, te područja kvalitete života i dobrobiti odraslih te ima bogato iskustvo u metodologiji anketnih istraživanja. Glavna područja interesa su razvojna psihologija kao i primjena u psihologiji obrazovanja te timski rad.

Vodila je samostalno tri međunarodna znanstvena projekta i dva domaća te aktivno sudjelovala kao istraživač u provedbi još dvadesetak međunarodnih (EU FP7, HORIZON 2020, COST, EUROFOND) te dvadesetak domaćih znanstveno istraživačkih projekata. Voditeljica je projekt „Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji CHILD-WELL“ Hrvatske zaklade za znanost te Pilarov znanstveni projekt „Dobrobit adolescenata u ključnim kontekstima TEEN-WELL“ koji financira Europska unija NextGenerationEU te suradnik na međunarodnom projekti H2020 projektu „COORDINATE – COhort cOmmunity Research and Development Infrastructure Network for Access Throughout Europe“.

Dobitnica je državne nagrade za znanost, za značajno znanstveno dostignuće, zatim nagrade „Snježana Biga-Friganović“ Hrvatske psihološke komore (HPK) te društvenog priznanja “Marulić: Fiat Psychologia” Hrvatskog psihološkog društva. Članica je Hrvatskog psihološkog društva HPD, Hrvatske psihološke komore HPK, te nekoliko međunarodnih udruženja (International Society for the Study of Behavioural Development (ISSBD), International Society for Quality-of-Life Studies (ISQOLS), European Association for Psychotherapy (EAP). Predsjednica je znanstvenog vijeća Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, voditeljica područnog centra Instituta Pilar u Varaždinu, pročelnica sekcije za psihologiju braka, obitelji i partnerstva HPD, članica matičnog odbora društvenih znanosti, polje psihologija, članica Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske. Članica uredništva časopisa “Društvena istraživanja” te Savjeta časopisa „Suvremena psihologija“ te je u uredništvu još dva međunarodna i dva domaća znanstvena časopisa. Napisala preko sto znanstvenih i stručnih recenzija za domaće i međunarodne znanstvene časopise, sveučilišne udžbenike i knjige te recenzirala niz znanstveno-istraživačkih projekata. Kao redovita profesorica u trajnom izboru, nositeljica je i predaje kolegije iz područja razvojne psihologije i psihologije obrazovanja na Hrvatskim studijima i Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je vanjska suradnica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Sveučilištu sjever.

mr. spec. Silvija Mihaljević, klinički psiholog

Ana-Marija Ćorić, mag. psych, asistentica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, u Područnom centru Osijek

Ana-Marija Čango, radila je u području organizacijske psihologije i upravljanja ljudskim potencijalima. U procesu je upisa na poslijediplomski studij psihologije.

Članica je Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije. Na domaćim znanstveno-stručnim skupovima sudjelovala je s pet izlaganja, a sudjelovala je i u organizaciji jednog skupa. Također, sudjelovala je i na jednom međunarodnom znanstveno – stručnom skupu.

Dr. sc. Marija Džida, viša asistentica 

Njezini istraživački interesi uključuju dobrobit roditelja i djece te socioemocionalni razvoj djece i adolescenata. Radila je na longitudinalnom projektu Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji (CHILD-WELL). U okviru tog projekta provela je svoje doktorsko istraživanje naziva „Uloga osjetljivosti na okolinu u odnosima između obiteljskih čimbenika, strategija regulacije emocija i psihološke prilagodbe u razdoblju tranzicije u adolescenciju“ koje se bavilo socijalizacijom emocija tijekom tranzicije u adolescenciju.

Do sada je s različitim koautorskim timovima pripremila osam radova o roditeljskim ponašanjima, regulaciji emocija i subjektivnoj dobrobiti djece i odraslih. Sudjelovala je u preko 30 izlaganja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

Članica je Hrvatske psihološke komore i Europskog udruženja za razvojnu psihologiju (engl. The European Association for Developmental Psychology, EADP).

Doc. dr. sc. Marina Perković Kovačević

Doc. dr. sc. Marina Perković Kovačević zaposlena je na Odjelu za kliničku psihologiju, Klinike za psihijatriju, KBC-a Osijek od 2006. godine.

Doktorirala je 2019. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku (područje biomedicina i zdravstvo, znanstveno polje kliničke medicinske znanosti).

Od 2004. do 2006. radila je kao stručni suradnik psiholog u Centru za predškolski odgoj Osijek. Na Klinici za psihijatriju je zaposlena od 2006., a pritom je prvih deset godina radila kao klinički psiholog u radu s djecom i adolescentima, a potom s odraslom populacijom pacijenata.

Od 2011. sudjeluje u nastavi na Medicinskom fakultetu u Osijeku, Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu, kao vanjski suradnik, na različitim studijskim programima te na više kolegija vezanih za područje psihologije i komunikacije. Od 2023. sudjeluje u izvođenju kolegija ”Uvod u kliničku psihologiju” studija Psihologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Sudjelovala je kao suradnica na izvođenju hrvatske dionice istraživanja „Young children (0-8) and digital technology“ (European Commission, Joint Research Centre, Institute for the Protection and Security of the Citizen), kao i hrvatske dionice međunarodnog projekta KiDiCoTi: a new study on kids’ digital lives during COVID-19 lock-down”, pod vodstvom Joint Research Centera.

Objavila je 15 znanstvenih radova, dvije kvalitativne studije, jednu knjigu u koautorstvu te je surađivala na pisanju dva sveučilišna udžbenika iz psihijatrije. Sudjelovala je s izlaganjima na 40 domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Članica je Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije.

Izv. prof. Sinéad McNally

Izv. prof. Sinéad McNally zaposlena je kao profesorica u području psihologije i ranog dječjeg obrazovanja u Institutu za obrazovanje, pri Dublin City University (DCU). Voditeljica je Early Language and Learning Lab pri istom sveučilištu, u kojem istražuje dječji razvoj u obrazovnom okruženju.

Njezini objavljeni radovi naglašavaju igru i zajedničko čitanje kao važan kontekst za dječji razvoj i učenje, a za svoj rad u području dječjeg razvoja primila je i nagradu President’s Award for Research Impact.

Sinéad je glavna urednica časopisa Active Learning in Higher Education, a članica je uredništva u brojnim časopisima iz područja ranog dječjeg razvoja, uključujući International Journal of Early Years Education, International Journal of Early Childhood, te Journal of Early Childhood Studies.

Dr. Med. Tiffany Munzer

Dr. med. Tiffany Munzer, zaposlena je na Odjelu dječje bihevioralne pedijatrije u Dječjoj bolnici C. S. Mott, pri Sveučilištu Michigan. Osim što je liječnica, posjeduje i diplomu iz neuroznanosti i psihologije.

Trenutno sudjeluje u provedbi nekoliko projekata: Longitudinalna povezanost majčine upotrebe pametnih telefona i dobrobit majke i djeteta, Kako pametni telefoni utječu na pozitivne interakcije skrbnika i razvoj dojenčeta, Posegni i čitaj: razmatranje post-akademskih stresora, ranog scio-emocionalnog razvoja, pismenosti i jednakosti.

Autorica je brojnih znanstvenih radova, članica različitih društava, primjerice Američke udruge pedijatara, te dobitnica brojih stipedija i nagrada. Gost je urednik časopisa Frontiers in Developmental Psychology.

hrHrvatski